____

Teme za diplomske radove za ak. godinu 2009./2010.

U nastavku se nalazi popis predmeta iz kojeg možete upisati diplomski

rad. Također možete izabrati i jednu od 12 navedenih tema. Ukoliko

postoji interes može i veći broj studenata raditi jedan zajednički projekt

unutar kojeg će onda biti napravljena segmentacija i podjela posla tako

da na kraju svatko izrađuje svoj diplomski rad.

Predmeti:           Digitalni multimedij 2

Optoelektronički sustavi 2

Multimedijske komunikacije 2

Širokopojasne mrežne primjene

Popis tematskih okvira:

1. Obrada multimedijskih sadržaja

2. Nekonvencionalna grafička sučelja

3. Virtualna realnost i digitalna scenografija

4. Oblikovanje multimedijskog korisničkog sučelja

5. Pretvaranje 2D slike u 3D model

6. Modeliranje i printanje 3D objekata

7. 3D skeniranje u realnom vremenu

8. Stvaranje 3D animiranog video sadržaja

9. 3D kreativno modeliranje i animacija

10. Dizajn napredne 3D slagalice

11. Renderiranje grafičkih sadržaja

12. Multimedij u grafičkoj tehnologiji

Zainteresirani studenti neka se jave na mail kmis@grf.hr

_______________________________

Dobrodošli na KMIS sustav učenja!

Uvodna riječ katedre

Od Gutenberga do danas civilizaciju podržava i razvija pokretno slovo na pisanom ili prikaznom mediju. U suvremenom svijetu razvoj čovječanstva se odvija na informacijama i znanju. Temelj razvoja nije genetsko nasljedstvo i izmjena energije, nego strujanje i znanstveno-tržišna oplodnja informacija i znanja temeljem intelektualnog kapitala. U tom svjetlu katedra pokušava primjenom suvremenih informacijskih tehnologija osigurati obrazovne procese u području elektrotehnike, elektronike, optoelektronike kao i informacijskih tehnologija. Prenosi i primjenjuje suvremena dostignuća struke u području grafičkog inženjerstva. Nastavom i dodatnim aktivnostima obrazuje studente sa posebnom pozornošću na ulogu i značaj suvremenih elektroničkih i informacijskih tehnologija u strukovnom području. Razvija inženjerski i kreativan pristup kod studenata.

Sustav za udaljeno učenje

Katedra za multimedij i informacijske sustave (KMIS) osigurava nove tehnike i tehnologije u primjeni mrežno-računalne infrastrukture u prijenosu znanja i obučavanja studenata. Namjera je postići što veći stupanj mobilnosti predavača, studenata i gradiva, na Grafičkom fakultetu u Hrvatskoj i u EU prema preporukama Bolonjske konvencije.
opširnije

Predmeti na Katedri za multimedij i informacijske sustave:

1. Digitalni multimedij 1
2. Multimedijske komunikacije 1
3. Optoelektronički sustavi 1
4. Digitalni multimedij 2
5. Multimedijske komunikacije 2
6. Optoelektronički sustavi 2
7. Širokopojasne mrežne primjene
8. Informatika 1
9. Informatika 2
10. Organizacija znanstvenog i stručnog rada
11. Multimedijski sustavi
12. Multimedijske mrežne tehnologije

13. Zaštita digitalnih tiskovnih formi

Dodiplomski studij

Digitalni multimedij 1 – opis predmeta: 2+2 (5 ECTS bodova)

Suvremena komunikacijska paradigma i učinak multimedije. Prirodni i tehnički multimedij. Paralelnost i adaptacija na nove medije. Informatika i multimedij. Definicija digitalnog multimedija. Multimedijski signalij. Digitalna obrada signala. Digitalna pohrana i obrada podataka. Temelji monomedijskih tehnika. Digitalne monomedijske tehnologije. Integracija monomedija (tekst, grafika, animacija, video, zvuk) u računalnom okruženju. Multimedijska navigacija. Multimedijski prijenos informacija. Stvaranje multimedijskog sadržaja. Osnove rasterskih i vektorskih slika. Metode obrade slika. Alati za crtanje i obradu slika (Photoshop, CorelDraw), alati za izradu web stranice (Dreamweaver), alati za izradu animacija (Flash). Trodimenzionalne (3D) animacije i virtualna zbilja (Virtual Reality). Sažimanje multimedijskih zapisa. Multimedijske baze podataka.

LITERATURA:
1. http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/imme - Referalni centar za izradu multimedijalnih elemenata za e-obrazovanje
2. http://kmis.grf.hr - KMIS LMS
3. E.L. Counts, Multimedia design and production for students and teachers, Allyn & Bacon
4. B.Hughes, Dust or Magic: Secrets of successful multimedia design, Addison-Wesley Pub Co.
5. R. E. Mayer, Multimedia learning. Cambridge, University Press.
6. T. Vaughan, Multimedia: Making it work, Osborne McGraw-Hill.
7. Andrew White, Designing Web Interfaces, Hypertext and Multimedia, Prentice Hall

PRAKTIČNI DIO:
Online nastava i praktični rad u računalnoj učionici na kreativnom razvoju stvaranja i obrade slika. Izvedba samostalnih praktičnih seminarskih radova. U sklopu vježbi koriste se alati: Adobe Photoshop, Adobe Illustrator.

• Adobe Photoshop
• Adobe Illustrator
  
• Završni zadatak

NAČIN PREDAVANJA I POLAGANJA ISPITA:
Sadržajno i metodološki se teži unaprijediti komunikacijska vještina i ovladavanje sa temeljnim grafičkim programima i alatima. Upisom predmeta student dobije pravo korištenja sustava za e-Učenje KMIS-LMS gdje se nalazi cjelovito uputsvtvo vezano za kolegij i polaganje ispita. Tokom semestra se prikupljaju bodovi po osnovi rada, suradnje, stečenog znanja i rezultata na vježbama s kojima se student kvalificira za usmeni ispit. Oni koji ne sakupe dovoljan broj bodova polažu pismeni ispit. Usmeni ispit je završna potvrda i ocjena uspješnosti savladavanja gradiva predmeta. Fakultativno se proširuje predmet predavanjima sa Tehničkog fakulteta iz Beča i Budimpešte koristeći sustav za daljinsko predavanje. Nastava je opcijski projektno orijentirana.

Više parametarsko ocjenjivanje se sastoji od: pohađanja nastave 10% (evidencija), uspjeha na vježbama 30% (rad na računalima), kolokvij 30% (KMIS LMS) i usmenog ispita 30% (razgovor). Dodatni bodovi se mogu skupiti izradom seminarskog rada ili rektorskog rada.
Kvalifikacijski postotak: 5= 90-100%, 4= 80-89%, 3= 70-79%, 2= 60-69% 1=ispod 60%

Multimedijske komunikacije 1 – opis predmeta: 2+2 (5 ECTS bodova)

Tehnologija sveobuhvatne digitalizacije. Digitalna obrada i pohrana podataka. Temelji multimedijskih komunikacija. Mreže i internet. Multimedij u računalnom okruženju. Multimedijska obrada informacija. Multimedij u mrežnom okruženju i hipermedijske komunikacije. Računalne metode primanja i obrada znanja. Elementi vizualnih sučelja. Tehnologija i aplikacije virtualne zbilje. Višedimenzionalna interaktivna sučelja. Inteligentno adaptabilna sučelja. Životolika multimedijska sučelja. Povezivanje multimedijskih sučelja s bazama podataka. Napredne vizualizacijske metode. Stvaranje multimedijskih web sadržaja (HTML, Java, Flash). Građa web portala. Web komunikacija po zahtjevu u grafičkoj proizvodnji. Poslovna i projektna multimedijska komunikacija. Distribuirana mrežna suradnja i proizvodnja.

LITERATURA:
1. http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/imme - Referalni centar za izradu multimedijalnih elemenata za e-obrazovanje
2. http://kmis.grf.hr - KMIS LMS
3. David Lowe, Hypermedia and Web, John Wiley&Son Ltd.
4. P.T.Nicholls, CD-ROM Handbook, Eight bit book, Wilton
5. Alberto Del Bimbo, Visual Information Retrieval, Morgan Kaufmann Publisher
6. Andrew White, Designing Web Interfaces, Hypertext and Multimedia, Prentice Hall

PRAKTIČNI DIO:
Online nastava i praktični rad u računalnoj učionici na kreativnom razvoju komunikacijskih tehnika. Izvedba samostalnih praktičnih seminarskih radova.

• Metode pretraživanja
• Kodiranje zvuka
• Kodiranje slike i videa
• Telekonferencija
• Blog, wiki, podcast
• VR i animacije

NAČIN PREDAVANJA I POLAGANJA ISPITA:
Sadržajno i metodološki se teži unaprijediti komunikacijska vještina i ovladavanje sa temeljnim grafičkim programima i alatima. Upisom predmeta student dobije pravo korištenja sustava za e-Učenje KMIS-LMS gdje se nalazi cjelovito uputsvtvo vezano za kolegij i polaganje ispita. Tokom semestra se prikupljaju bodovi po osnovi rada, suradnje, stečenog znanja i rezultata na vježbama s kojima se student kvalificira za usmeni ispit. Oni koji ne sakupe dovoljan broj bodova polažu pismeni ispit. Usmeni ispit je završna potvrda i ocjena uspješnosti savladavanja gradiva predmeta. Fakultativno se proširuje predmet predavanjima sa Tehničkog fakulteta iz Beča i Budimpešte koristeći sustav za daljinsko predavanje. Nastava je opcijski projektno orijentirana.

Više parametarsko ocjenjivanje se sastoji od: pohađanja nastave 10% (evidencija), uspjeha na vježbama 30% (rad na računalima), kolokvij 30% (KMIS LMS) i usmenog ispita 30% (razgovor). Dodatni bodovi se mogu skupiti izradom seminarskog rada ili rektorskog rada.
Kvalifikacijski postotak: 5= 90-100%, 4= 80-89%, 3= 70-79%, 2= 60-69% 1=ispod 60%

Optoelektronički sustavi 1 – opis predmeta: 2+2 (5 ECTS bodova)

Mjesto i uloga optoelektronike u grafičkoj tehnologiji. Fizikalni osnovi optoelektronike. Elektromagnetski val, inženjerska optika i optoelektronika. Svojstva elektromagnetskog vala. Osnove inženjerske optike. Obrada slike. Stvaranje slike interferencijom. Temelji holografske tehnike. Optoelektroničke prijenosne funkcije. Poluvodiči u optoelekltronici. Optoelektronički izvori. Nekoherentni izvori zračenja, koherentni izvori zračenja. Fizikalna načela rada lasera. Poluvodički laseri. Laserski sustavi u grafičkoj tehnologiji. Fotodetekcija elektromagnetskog vala. Poluvodički detektori. Fotodetektori, fotomultiplikatori, katodne cijevi, matrični detektori. Vizualna sučelja. Optoelektronički pretvarači. Matrični pokazivači. Optički davači položaja i raslojavanje papira. Čitač prostornih frekvencija (barcode). Linijski i plošni unos slike (scanner). Optoelektronička kserografija. Laserski printeri. Optoelektronička preslika (photo copy). Digitalni fotoaparat. Elementi optičkih komunikacija i svjetlovodi. Načelo rada tehnologija DVD-a. i ostalih optičkih zapisa sa primjenama u grafičkoj tehnologiji.

LITERATURA:
1. K. Skala, Optoelektronički sustavi, sveučilišni udžbenik, 2003.
2. Safa O. Kasan, Optoelectronics and Photonics: Principles and Practices
3. Emmanuel Rosencher, et al; Paperback, Optoelectronics
4. Wilson, Hawkes, Optoelectronics: An Introduction

NAČIN PREDAVANJA I POLAGANJA ISPITA:
Predmet daje informaciju i znanje iz optoelektroničkim sustava i uređaja koji se koriste u grafičkoj tehnologiji. Upisom predmeta student dobije pravo korištenja sustava za e-Učenje KMIS-LMS gdje se nalazi cjelovito uputsvtvo vezano za kolegij i polaganje ispita. Tokom semestra se prikupljaju bodovi po osnovi rada, suradnje, stečenog znanja i rezultata na vježbama s kojima se student kvalificira za usmeni ispit. Oni koji ne sakupe dovoljan broj bodova polažu pismeni ispit. Usmeni ispit je završna potvrda i ocjena uspješnosti savladavanja gradiva predmeta.

Više parametarsko ocjenjivanje se sastoji od: pohađanja nastave 10% (evidencija), uspjeha na vježbama 30% (rad na računalima), kolokvij 30% (KMIS LMS) i usmenog ispita 30% (razgovor). Dodatni bodovi se mogu skupiti izradom seminarskog rada ili rektorskog rada.
Kvalifikacijski postotak: 5= 90-100%, 4= 80-89%, 3= 70-79%, 2= 60-69% 1=ispod 60%

LINKOVI:

• http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/imme - Referalni centar za izradu multimedijalnih elemenata za e-obrazovanje
• http://kmis.grf.hr - KMIS LMS
  

Diplomski studij

Digitalni multimedij 2 – opis predmeta: 2+2 (5 ECTS bodova)

Uvod u digitalno multimedijsko stvaralaštvo. Elementi formalne komunikacije. Staralački postupci (Prototyping & Storyboarding)
Kreacija korisničkog sučelja (GUI). Multimedijski stvaralački alati (authoring tools). Kreativna realizacija PP. Seminarski radovi.
Principi i tehnike animacije. Uvod u VRML. Praktične vježbe iz 3DS Maxa i Maya-e. Stvaranje 3D modela i renderiranje. Pozvano predavanje PP
Vizualna analitika. Primjene, paralelne koordinate. Izlaganje seminarskih radova. Retrospektiva/zaključak.

LITERATURA:
1. http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/imme - Referalni centar za izradu multimedijalnih elemenata za e-obrazovanje
2. http://kmis.grf.hr - KMIS LMS
3. E.L. Counts, Multimedia design and production for students and teachers, Allyn & Bacon
4. B.Hughes, Dust or Magic: Secrets of successful multimedia design, Addison-Wesley Pub Co.
5. R. E. Mayer, Multimedia learning. Cambridge, University Press.
6. T. Vaughan, Multimedia: Making it work, Osborne McGraw-Hill.
7. Andrew White, Designing Web Interfaces, Hypertext and Multimedia, Prentice Hall

PRAKTIČNI DIO:
Online nastava i praktični rad u računalnoj učionici na kreativnom razvoju stvaranja i obrade zvuka i videa. Izvedba samostalnih praktičnih seminarskih radova.

NAČIN PREDAVANJA I POLAGANJA ISPITA:
Sadržajno i metodološki se teži unaprijediti komunikacijska vještina i ovladavanje sa temeljnim grafičkim programima i alatima. Upisom predmeta student dobije pravo korištenja sustava za e-Učenje KMIS-LMS gdje se nalazi cjelovito uputsvtvo vezano za kolegij i polaganje ispita. Tokom semestra se prikupljaju bodovi po osnovi rada, suradnje, stečenog znanja i rezultata na vježbama s kojima se student kvalificira za usmeni ispit. Oni koji ne sakupe dovoljan broj bodova polažu pismeni ispit. Usmeni ispit je završna potvrda i ocjena uspješnosti savladavanja gradiva predmeta. Fakultativno se proširuje predmet predavanjima sa Tehničkog fakulteta iz Beča i Budimpešte koristeći sustav za daljinsko predavanje. Nastava je opcijski projektno orijentirana.

Više parametarsko ocjenjivanje se sastoji od: pohađanja nastave 10% (evidencija), uspjeha na vježbama 30% (rad na računalima), kolokvij 30% (KMIS LMS) i usmenog ispita 30% (razgovor). Dodatni bodovi se mogu skupiti izradom seminarskog rada ili rektorskog rada.
Kvalifikacijski postotak: 5= 90-100%, 4= 80-89%, 3= 70-79%, 2= 60-69% 1=ispod 60%

Multimedijske komunikacije 2 – opis predmeta: 2+2 (5 ECTS bodova)

Širenje komunikacijskog kanala. Paralelni i višedimenzionalni procesi. Izvorna multimedijalnost. Neformalna sučelja. Interakcija čovjek-računalo. Napredna višedimenzionalna sučelja. Podjela seminara. Navigacijske tehnike, distribuirani multimedijski sustavi.
Multimedijske baze podataka. Multimedia steaming. Mobilne multimedijske komunikacije. Dizajniranje multimedijskih servisa.
Kvaliteta multimedijskih komunikacija. Izlaganje seminara. Retrospektiva/zaključak.

LITERATURA:
1. http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/imme - Referalni centar za izradu multimedijalnih elemenata za e-obrazovanje
2. http://kmis.grf.hr - KMIS LMS
3. David Lowe, Hypermedia and Web, John Wiley&Son Ltd.
4. P.T.Nicholls, CD-ROM Handbook, Eight bit book, Wilton
5. Alberto Del Bimbo, Visual Information Retrieval, Morgan Kaufmann Publisher
6. Andrew White, Designing Web Interfaces, Hypertext and Multimedia, Prentice Hall

PRAKTIČNI DIO:
Online nastava i praktični rad u računalnoj učionici na kreativnom razvoju komunikacijskih tehnika. Izvedba samostalnih praktičnih seminarskih radova.

NAČIN PREDAVANJA I POLAGANJA ISPITA:
Sadržajno i metodološki se teži unaprijediti komunikacijska vještina i ovladavanje sa temeljnim grafičkim programima i alatima. Upisom predmeta student dobije pravo korištenja sustava za e-Učenje KMIS-LMS gdje se nalazi cjelovito uputsvtvo vezano za kolegij i polaganje ispita. Tokom semestra se prikupljaju bodovi po osnovi rada, suradnje, stečenog znanja i rezultata na vježbama s kojima se student kvalificira za usmeni ispit. Oni koji ne sakupe dovoljan broj bodova polažu pismeni ispit. Usmeni ispit je završna potvrda i ocjena uspješnosti savladavanja gradiva predmeta. Fakultativno se proširuje predmet predavanjima sa Tehničkog fakulteta iz Beča i Budimpešte koristeći sustav za daljinsko predavanje. Nastava je opcijski projektno orijentirana.

Više parametarsko ocjenjivanje se sastoji od: pohađanja nastave 10% (evidencija), uspjeha na vježbama 30% (rad na računalima), kolokvij 30% (KMIS LMS) i usmenog ispita 30% (razgovor). Dodatni bodovi se mogu skupiti izradom seminarskog rada ili rektorskog rada.
Kvalifikacijski postotak: 5= 90-100%, 4= 80-89%, 3= 70-79%, 2= 60-69% 1=ispod 60%

Optoelektronički sustavi 2 – opis predmeta: 2+2 (5 ECTS bodova)

Predstavljanje kolegija. Uloga i značaj višedimenzionalnih komunikacija. Osnove višedimenzionalnih sučelja. 3D prikazivači ( projektori, autostereoskopski monitori, CAVE). Fotorealistična slikotvorba. Tehnike renderiranja. 3D skeniranje, modeliranje i editiranje. Tehnika i provedba 3D printanja. Interaktivnost sa 3D objektima. Virtualna okruženja. Višedimenzionalne interaktivne primjene. Modeliranje virtualne scene (digitalna scenografija). Proširena stvarnost. Primjene i novi trendovi razvoja VR sustava. Naperdne primjene 3DS Max i Maya programima. Seminarski radovi. Pozvana predavanja . Retrospektiva i zaključak.

LITERATURA:
1. K. Skala, Optoelektronički sustavi, sveučilišni udžbenik, 2003.
2. Safa O. Kasan, Optoelectronics and Photonics: Principles and Practices
3. Emmanuel Rosencher, et al; Paperback, Optoelectronics
4. Wilson, Hawkes, Optoelectronics: An Introduction

NAČIN PREDAVANJA I POLAGANJA ISPITA:
Predmet daje informaciju i znanje iz optoelektroničkim sustava i uređaja koji se koriste u grafičkoj tehnologiji. Upisom predmeta student dobije pravo korištenja sustava za e-Učenje KMIS-LMS gdje se nalazi cjelovito uputsvtvo vezano za kolegij i polaganje ispita. Tokom semestra se prikupljaju bodovi po osnovi rada, suradnje, stečenog znanja i rezultata na vježbama s kojima se student kvalificira za usmeni ispit. Oni koji ne sakupe dovoljan broj bodova polažu pismeni ispit. Usmeni ispit je završna potvrda i ocjena uspješnosti savladavanja gradiva predmeta.

Više parametarsko ocjenjivanje se sastoji od: pohađanja nastave 10% (evidencija), uspjeha na vježbama 30% (rad na računalima), kolokvij 30% (KMIS LMS) i usmenog ispita 30% (razgovor). Dodatni bodovi se mogu skupiti izradom seminarskog rada ili rektorskog rada.
Kvalifikacijski postotak: 5= 90-100%, 4= 80-89%, 3= 70-79%, 2= 60-69% 1=ispod 60%

LINKOVI:

• http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/imme - Referalni centar za izradu multimedijalnih elemenata za e-obrazovanje
• http://kmis.grf.hr - KMIS LMS
  

Informatika 1 – opis predmeta: 1+1 (3 ECTS bodova)

Informacijska znanost, osnovni pojmovi, predmet i ishodišta informacija, definicije i pojmovno određivanje. Uloga informacija u društvu, informacija kao organizacijski resurs, informacija kao osnova za stjecanje profita, odnosno temelj konkurentnosti. Računalno upravljanje informacijama. Informacijski proizvodi i usluge. Pojava novih komunikacijskih sustava i tehnologija. Informacije u grafičkoj djelatnosti, pojam grafičkog informiranja, vrste informacija u tisku, transponiranje informacija grafičkim metodama i postupcima, zaštita podataka u tisku. Strategijski aspekti informacijske tehnologije. Informatizacija i sociokulturni razvoj.

LITERATURA:
1. Birolla. Hugo ; Hanuška, Jarmila ; Kliment, Antun ; Prelog, Nenad. INFORMATIKA 1/ Birolla, Hugo ; Kliment, Antun (ur.). Zagreb : Školska knjiga, 1999.
2 . Birolla. Hugo. Dodatne teme iz informatike. Zagreb : Carski Husar.2000
3. Kardum. Goran ; Knežević. Blaženka ; Pejić-Bach, Mirjana ; Spremić. Mario. lnformatički alati u poslovanjul Kardum. Goran ; Knežević. Blaženka ; Pejić-Bach. Mirjana ; Sprem (ur.). Zagreb : Ekonomski fakultet Zagreb. Mikrorad. 2000.

NAČIN PREDAVANJA I POLAGANJA ISPITA:
Nadogradnja postojećih informatičkih saznanja koja će omogućiti studentima, budućim grafičkim djelatnicima da ubrzaju poslovne procese, poboljšaju odlučivanje te povećaju učinkovitost rada u grafičkoj djelatnosti putem novih informacijskih tehnologija. Upisom predmeta student dobije pravo korištenja sustava za e-Učenje claroline gdje se nalazi cjelovito uputstvo vezano za kolegij i polaganje ispita. Tokom semestra se prikupljaju bodovi po osnovi rada, suradnje, stečenog znanja i time se student kvalificira za usmeni ispit. Oni koji ne sakupe dovoljan broj bodova polažu pismeni ispit. Usmeni ispit je završna potvrda i ocjena uspješnosti savladavanja gradiva predmeta. Više parametarsko ocjenjivanje se sastoji od: pohađanja nastave 15 bodova (evidencija), aktivnosti na predavanjima do 20 bodova, on-line aktivnost do 15 bodova, izlaganja – polemika i diskusija do 30 bodova, seminarskog rada do 20 bodova i pismenog i usmenog ispita svaki do 30 bodova. Za prolaz student treba sakupiti 80 bodova.

Informatika 2 – opis predmeta: 1+1 (3 ECTS bodova)

Savladavanje hardware-a i software-a računala vezanog uz grafičku struku. Informacijski sustavi, operativni sustavi i njihova primjena, rješavanje problema na računalima, grafičke metode za razvoj programa, uklanjanje kvarova, optimizacija sustava, računalne mreže, mrežni servisi, mrežna oprema, teorija i primjena tekst procesora, grafika

LITERATURA:
1. Scott Mueller - Upgrading and Repairing PCs, 17th Edition, 2006
2. Barbara Fritchman Thompson , Robert Bruce Thompson - PC Hardware in a Nutshell, 2003
3. PC računala iznutra i izvana – Dario Sušanj: Bug & SysPrint, 2002

NAČIN PREDAVANJA I POLAGANJA ISPITA:
Nadogradnja konkretnih postojećih informatičkih saznanja koja će omogućiti studentima, budućim grafičkim djelatnicima da ubrzaju poslovne procese, poboljšaju odlučivanje te povećaju učinkovitost rada u grafičkoj djelatnosti putem novih informacijskih tehnologija. Upisom predmeta student dobije pravo korištenja sustava za e-Učenje claroline gdje se nalazi cjelovito uputstvo vezano za kolegij i polaganje ispita. Tokom semestra se prikupljaju bodovi po osnovi rada, suradnje, stečenog znanja i time se student kvalificira za usmeni ispit. Oni koji ne sakupe dovoljan broj bodova polažu pismeni ispit. Usmeni ispit je završna potvrda i ocjena uspješnosti savladavanja gradiva predmeta. Više parametarsko ocjenjivanje se sastoji od: pohađanja nastave 15 bodova (evidencija), aktivnosti na predavanjima do 20 bodova, on-line aktivnost do 15 bodova, izlaganja – polemika i diskusija do 30 bodova, seminarskog rada do 20 bodova i pismenog i usmenog ispita svaki do 30 bodova. Za prolaz student treba sakupiti 80 bodova.

Organizacija znanstvenog i stručnog rada – opis predmeta: 1+1 (2 ECTS bodova)

Teorija znanosti i znanstvenog rada. Znanstvene kategorije. Znanstvene metode. Organizacija znanstvenog i stručnog rada, organizacija intelektualnog rada, djelotvornost mišljenja, pristup organizaciji vlastitog stručnog rada, izbor i način komuniciranja. Traženje znanstvene i stručne informacije. Prikupljanje znanstvenih i stručnih informacija. Vrste znanstvenih i stručnih časopisa. Komponiranje, stil i jezik znanstvenog i stručnog djela. Struktura znanstvenog i stručnog članka. Znanstvena dokumentacija. Faze pisanja teksta, priprema rukopisa i obrana rada. Aplikacija modela kao osnova za izradu diplomskog rada.

LITERATURA:
1. Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Rijeka 2000.
2. Žugaj, M.: Metodologija znanstvenoistraživačkog rada, Fakultet FOI, Varaždin 1997.
3. Žugaj, M.: Znanstvenoistraživački rad mladih, Zbornik radova, Fakultet FOI, Varaždin 1992.

NAČIN PREDAVANJA I POLAGANJA ISPITA:
Cilj kolegija je uputiti studente na stvaranje uvjeta u pronalaženju takvih metoda i postupaka u kojima će se ostvariti maksimalna racionalnost i efikasnost intelektualnog rada i poticati mogućnost izbora rješavanja problema i zadataka u organizaciji vlastitog znanstvenog i stručnog rada. Način predavanja je usmeni a vježbi je konzultacijski, seminarski radovi i računalna obrada tema. Završni ispit se sastoji od pismenog i usmenog djela.

NAVOD
U sklopu katedre KMIS Grafički fakultet i CARNet su osnovali Referalni centar za izradu multimedijalnih elemenata za e-obrazovanje gdje se studenti mogu uključiti u dodatne projektne aktivnosti vezano za stvaranje multimedijskog sadržaja. Na katedri se također provodi Europski EU FP6 projekt za 3D renderiranje pomoću Grid infrastrukture. U sklopu tog projekta studenti će biti informativno upoznati sa najsuvremenijim naprednim mrežno-računalnim sustavima i primjenama u grafičkoj tehnologiji.